NALIVPERO KROZ ISTORIJU. OD TRSKE TO WATERMAN NALIVPERA.

 

Trščana “pera”

Sećate se onih prvih lekcija iz istorije u osnovnoj školi, o drevnim egipatskim pisarima  koji su pisali tada prve oznake, hijeroglife, na papirusu, pravljenom od lista istoimene biljke. U to vreme, oko 4. veka p.n.e. korišćena su, nazovimo ih pera, pravljena od trske. Ne sumnjam da bi tadašnje pisce današnje parkerice oduševile, ali verovatno je da su tada bili ponosni na svoj rekvizit od trske. Od njih su, najzad, svi nadalje krali ideju i unapređivali je do nekih novih, savršenijih pera. Trščano pero pravljeno je, kako mu ime kaže, od šuplje stabljike trske, ukoso isečeno na jednom kraju kako bi se dobio ćoškasti vrh. Vrhovi ovih pera su bili nestabilni i vrlo brzo su postajali tupi.

 

Ptičje pero

I dan danas penkala (naliv pera) zadržavaju naziv ovog pisaćeg pribora iz 9. veka n.e. –pero. Ova pera ste mogli videti po slikama i filmovima koji oslikavaju vreme srednjeg veka i kasnijeg doba. Možda ste imali i priliku da se oprobate u pisanju pravim perom. U odnosu na trščana pera, vrh ptičjeg pera ima mekši i oštriji vrh i izgleda privlačnije. U to vreme, u tu svrhu korišćeno je guščje pero, pero labuda ili ćurke. Pero za pisanje bilo je veoma popularno u razdoblju od 9-19. veka n.e, pogotovo u srednjem veku, kada su kao podlogu za pisanje koristili pergament, izrađen od tanke životinjske kože.

 

Prvo nalik nalivpero

Iako ne slično današnjem penkalu odnosno naliv peru, to je bila prva moderna modifikacija ptičjeg pera. Kažu da je Nemac Daniel Schwenter 1636. godine izumeo, ili bar osmislio i objasnio prvo nalivpero, ubacivši jednu cevčicu ptičjeg pera u drugu, napravivši tako rezervoar za mastilo.

 

Umakajuće pero

Epoha (ptičjeg) „pera“ konačno se okončala oko 1820. godine sa masovnom proizvodnjom umakajućih pera. Metalni vrh sa kapilarnim kanalima (slično današnjem nalliv peru) je pričvršćen za drvenu ili metalnu dršku. Neophodno mu je prilično mnogo potapanja u mastilo ali nudi raznovrsne tragove na papiru. Neki ilustratori ga i dalje koriste zbog efekta.

 

Prvo naliv pero

Izumeo ga je rumunski pronalazač Petrache Poenaru i maja 1827. godine dobio patent za naliv pero. Došao je na ideju o ovom prozvodu za vreme studija u Francuskoj, iz potrebe za sredstvom koje bi mu uštedelo vreme tokom pisanja.

William Joseph Gillott, William Mitchell, i James Stephen Perry osmislili su 1828. godine način za masovnu proizvodnju jakih i jeftinih čeličnih vrhova pera. 50-tih godina 19.veka u Birmingemu je proizvedeno više od pola tadašnjih čeličnih vrhova naliv pera.

Naliv pera su postala široko popularna kada su u izradu penkala uvedeni pozlaćeni iridijum vrhovi penkala, tvrda guma i slobodno tekuće mastilo, takođe 50-ih godina 19. veka.

Masovnu proizvodnju praktičnih penkala 80-ih godina 19.veka obavljao je Waterman, postavši dominantan na tržištu sa svojim ‘idealnim penkalom’.

 

POUZDANOST I UDOBNOST NALIV PERA

Prva penkala su bila neuredna i mastilo je nekontrolisano curelo iz njih. Bila su punjena sa umetnim mastilom u rezervoaru sa pipetom koji su radili sporo. Izazov tada je bio unaprediti penkalo sa efikasnijim sistemom punjenja i sa pouzdanim protokom mastila.

1985. godine Parker je patentirao takozvani ‘’Lucky Curve” sistem punjenja koji je usled svoje uspešnosti Parker dalje koristio decenijama. Konkretno, radilo se o zakrivljenju vrha pera što je sprečavalo curenje mastila.

Waterman je 1899. godine patentirao sistem “Kašika punjenje” za sigurno punjenje koji je sprečio oticanje mastila. U vrh penkala se umetao patent sa malim otvorima, namenjen za skupljanje suvišnog mastila.

  1. godine Waterman predstavlja penkalo sa klipsom koje je olakšalo čuvanje i korišćenje penkala.

Sheaffer je 1907. godine izumeo samonapajajuće penkalo. Dodao je penkalu vrećicu sa mastilom umesto gumene pipete. To je bio značajan moment u istoriji proizvodnje penkala.

1908.godine Waterman je unapredio penkalo i rešio problem curenja mastila izumevši poklopac za penkalo sa umetnutim navojem i unutrašnjim poklopcem oko vrha pera. Nazvao ga je Sigurno pero, Safety Pen.

Parker Duofold  je 1921. godine napravio prvo pouzdano penkalo.

Parker je 1933. godine izumeo rešetku koja se prostire kroz rezervoar mastila što  zadržava više mastila nego Sheaffer-ovo samonapajajuće penkalo.

  1. godine Waterman je izbacio nama danas dobro poznate plastične patrone sa mastilom.

 

Hemijska olovka – Zvanično je hemijska olovka prvi put prikazana 1938.godine, proizvedena od strane mađarskog novinskog urednika Lasla Bira,  iako su sličan produkt pre Lasla imala i dva druga pronalazača

Stilografska olovka – pretpostavlja se da ju je izumeo Alonzo T. Cross, 70 godina pre Lasla. Olovka je imala tanku tubu sa mastilom zagrađenu sa kuglicom a žica je postavljena kao ventil za ispuštanje mastila. Danas se koristi za tehničko crtanje.

Prvi patent hemijske olovke izneo je John J. Loud, koji je prvi prikazao hemijsku olovku koja je mogla da piše na površinama kao što je drvo. Otkriće je ostalo neiskorišćeno zato što je hemijska olovka bila neupotrebljiva za papir.

Laslo Biro je iskoristio svoje eksperte za štamparsko mastilo kako bi unapredio mastilo u brzo sušivo mastilo i štampao novine bez mrlja. Njegova inovacija uspešno je kombinovala viskozitet mastila, rezervoar pod pritiskom i mehanizam sa kuglicom za sprečavanje sušenja mastila unutar rezervoara i za njegovo kontrolisano oticanje. Patent je odobren.

Lamy 2000 je 1966. godine potpuno promenio način na koji se do tada razmišljalo o dizajnu olovke, najavljujući modernu eru. Svojim funkcionalnim oblikom, sa isključivo praktičnom namenom, korišćena je jača kombinacija materijala kao što su nerđajući čelik i Makrolon.

Moleskine pametna olovka (2016)- U 21. veku tehnologija je savršeno u skladu sa tradicionalnim pišućim rekvizitama.  Današnji pametni uređaji snimaju beleške u realnom vremenu, digitalno se može menjati izgled beleške, u smislu veličine slova, fonta, boje. Pomoću softvera za prepoznavanje rukopisa, rukom pisane beleške mogu se transformisati u digitalni tip.

Izvor: http://www.penheaven.co.uk/blog/the-greatest-pen-inventions-of-all-time/